All things are artificial, for nature is the art of God.
Thomas Browne
U 21. stoljeću svjedočimo ekspanziji terena s umjetnom travom u Hrvatskoj, pogotovo u urbanim sredinama. Grad Zagreb izdvaja velika sredstva kojima zamjenjuje igrališta s prirodnom travom s umjetnima. Taj trend se nastavlja tako da će igrališta s prirodnom travom biti rijetkost. Klubovi se bore da njihove škole nogometa uđu u proračun grada koji omogućava preuređenje prašnjavih terena, ili običnih livada, u novouređene terene s umjetnom travom. Danas je imati teren s umjetnom travom privilegija i stvar prestiža.
Dok amaterski klubovi po prvi puta dobivaju nove terene, profesionalni klubovi već zamjenjuju desetljeće staru, istrošenu travu s najmodernijom generacijom nove trave.
Sve više djece i amatera trenira i igra nogomet na umjetnim podlogama, dok profesionalni nogomet izbjegava utakmice na umjetnoj podlozi.
Postoje razlozi zbog čega profesionalni klubovi ne žele da njihovi skupo plaćeni igrači treniraju i igraju na umjetnoj podlozi. Studije govore da su profesionalni igrači skloniji ozljedama ako igraju nogomet na umjetnoj podlozi. Godišnji ugovor s profesionalnim igračem u Njemačkoj Saveznoj ligi može iznositi u visini nekoliko nogometnih terena s umjetnom travom.
Iste studije govore da nema značajnih povećanja ozljeda kod amaterskih nogometaša i djece koji su zamijenili prirodnu travu umjetnom. Opravdanja o tome mogu se pronaći u količini i intenzitetu vježbanja, koje je različito između profesionalnih i ostalih nogometaša.
Umjetna podloga utječe na stil igranja nogometa. Proučavanjem razlika uočeno je da nogometne utakmice koje se igraju na umjetnoj podlozi imaju manji broj klizećih startova i veći broj kraćih dodavanja u središnjici. Takve statističke razlike idu u korist razvoju mladih igrača, ali u isto vrijeme mogu biti prepreka u postizanju boljih rezultata seniorske momčadi, koja preferira obrambeni stil igranja.
Razlike i prednosti između umjetne i prirodne trave
Umjetna podloga je dugoročno jeftinija i isplativija. Osim početne, skuplje, investicije u umjetnu podlogu, troškovi održavanja umjetne trave su značajno manji od održavanja prave trave. Umjetnu podlogu treba pročešljavati i nadopunjavati granulatom, ili pijeskom s vremena na vrijeme. Prirodnu travu treba kositi, valjati, obilježavati, tretirati, sijati, gnojiti i redovito zalijevati. Svaki teren s prirodnom travom iziskuje više radnih sati za održavanje, dok se na njemu može odigrati značajno manje sati treninga i utakmica.
Mogućnost igranja nogometa u težim i zahtjevnijim vremenskim uvjetima i ukupna količina sati igranja nogometa čine glavnu razliku između terena s prirodnom ili umjetnom travom. Nakon veće kiše ili snijega terenu s prirodnom travom može trebati tjedan dana da se oporavi dok je teren s umjetnom spreman za upotrebu isti dan. Klubovi koji imaju jedan teren s umjetnom travom lakše mogu provoditi i planirati treninge, jer ne ovise toliko o vremenskim uvjetima kao klubovi koji treniraju na prirodnoj travi. Škole nogometa čija se djeca koriste umjetnom travom mogu održati više treninga i utakmica godišnje što im omogućava da imaju više polaznika. Veći broj polaznika utječe na bolju selekciju, to jest donosi bolje rezultate. Osim rezultata, veći broj djece u školi nogometa izravno je povezan i sa zaradom od članarina.
Grad Zagreb financira izgradnju terena s umjetnom travom
Znamo li da grad Zagreb u potpunosti financira izgradnju terena s umjetnom travom, dok zamjena travnatih površina umjetnima financijski pogoduje klubovima, jasno je zašto nestaju tereni s prirodnom travom. Nakon toga možemo postaviti pitanje, da li je igranje na umjetnoj travi u najboljem interesu građana Zagreba i njihovih krajnjih korisnika, djece, ili je samo u interesu klubova?
Rusija i Nizozemska, je li bolja umjetna ili prirodna podloga?
Kako to obično biva umjetna trava se ne može jednostavno okarakterizirati kao bolja površina od prirodne trave, ili kao lošija i štetnija. Zavisno iz koje perspektive gledamo na umjetnu travu, kroz njene prednosti nad prirodnom travom ili nedostatke, tako ćemo vrednovati površinu. Navesti ću primjer Rusije i Nizozemske. U Rusiji su uvjereni da umjetna trava pomaže nogometu. Zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, iznimno niske temperature kroz duži period godine, praćene snijegom i ledom, održavanje terena s prirodnom travom čine održavanje prirodnih terena gotovo nemogućim zadatkom. Ruski profesionalni igrači stoga treniraju i igraju na umjetnim podlogama. Prva službena utakmica lige prvaka na umjetnoj travi igrala se u Rusiji 2003. Godine, Spartak Sporting, usprkos negodovanju određenih klubova. U situaciji u kojoj se nalaze Ruski klubovi, gdje se bez umjetnih grijanih terena u zimskim mjesecima ne može održavati utakmica, trening, ili natjecanje, nestaje dvojbe koja je površina bolja. Cijena netreniranja. ili treniranja po zamrznutim i blatnim domaćim terenima je za Ruse puno viša od treniranja po umjetnoj podlozi, iako je dokazano da umjetna trava nogometašima donosi više ozljeda od prirodne.
U Nizozemskoj je situacija obrnuta. Najveći (najbogatiji) nizozemski klubovi kao što su Ajax, PSV i Feyenoord otvoreno se zalažu za ukidanje treniranja i igranja na terenima s umjetnom travom. Čak su osnovali zajednički financijski fond, kojim pomažu ostalim klubovima da zamjene podloge s umjetnom travom, s onom pravom. Glavni razlog za takvu odluku leži na sumnji da je umjetna trava štetna za igrače te da djeluje kancerogeno na njih. Kao potencijalni kancerogen je označena guma koja se nalazi u podlogama. I umjetne boje i ostale kemikalije koje se koriste u postupku izrade umjetnih podloga zasigurno ne idu u prilog zdravlju.
Izgradnja terena s umjetnom travom u Zagrebu rješava sljedeće probleme:
1. Na jednom nogometnom terenu može se trenirati više sati.
Djeca imaju više sati treninga. jer ima manje odgoda zbog nepovoljnog vremena. Više sati treninga znači da igrači mogu brže razviti svoje nogometne vještine. Manje odgoda treninga i utakmica pomaže djeci i roditeljima da bolje usklade nogomet sa školskim i obiteljskim obavezama.
- Podloga za treniranje je prigodnija za učenje nogometnih vještina kod djece.
Okolni uvjeti utječu na način igre. Ravan teren potiče kombinatornu vrstu igre koja osigurava više dodavanja, što djeluje poticajno na mlade igrače.
- Troškovi održavanja terena su niži što čini nogomet dostupniji za više djece.
Izgradnjom umjetne trave klubovi mogu upisati više igrača. Zbog nižih troškova održavanja i većeg broja upisane djece, troškovi treninga su niži. Niže članarine čine sport dostupnijim za više djece.
Problemi koji mogu nastati igrajući nogomet na umjetnoj travi:
- Igrači koji igraju nogomet na umjetnoj travi skloniji su ozljedama.
Sklonost ozljedama se povezuje sa nekoliko čimbenika. Umjetne podloge su relativno tvrđe od prirodnih. Tijelu je teže amortizirati skokove i doskoke. Razlika je u trenju između kopački i podloge sa umjetnom i prirodnom travom. Veće trenje može dovesti do ozljeda mišića i ligamenata.
- Igrališta s umjetnom podlogom se lako zagrijavaju u ljetnim razdobljima.
Ako se ne vodi računa o vremenu u kojem se igra utakmica, igrači mogu istrčati na teren čija površina isijava temperaturu iznad 45 C. To može dovesti do dehidracije djece.
3. Igrači koji treniraju na umjetnoj travi imaju lošiju izvedbu na prirodnoj podlozi
Postoje određeni problemi kod prilagodbe mladih igrača koji su trenirali na umjetnoj travi kroz duži niz godina na prirodnu travu. To može utjecati osim zdravlja i na kvalitetu igre.
- Materijali od kojih se rade igrališta s umjetnom travom mogli bi biti opasni po zdravlje igrača.
Umjetne boje i komadi gume se mrve i udišu, postoji sumnja da su oni kancerogeni. Njima su najviše izloženi vratari i početnici koji ostvaruju čest kontakt s podlogom.
Zaključak o vrsti podloge
Mišljenja sam da ne treba glorificirati niti demonizirati igrališta s umjetnom travom. Takva igrališta rješavaju mnogo problema i pridonose razvoju nogometa i nogometnih vještina kod nogometaša. Strah ili oduševljenje terenima s umjetnom travom trebalo bi zamijeniti s oprezom.
Ipak, zbog zdravlja naše djece, klubovi i lokalne vlasti trebale bi ulagati više sredstava u terene s prirodnom travom. Ona bi trebala biti održavana tako da budu što sličnija i kompatibilnija igralištima s umjetnom travom. Djeca bi trebala provoditi više vremena na prirodnim podlogama, ponajviše u proljetnim i ljetnim mjesecima. Igrališta s prirodnom travom ne bi trebala biti isključivo rezervirana za seniorske igrače.
Tereni s umjetnom travom bi se trebali koristiti više kao akvizicija za terene s prirodnom travom, za vrijeme nepovoljnih vremenskih prilika. Prilikom gradnje terena s umjetnom travom, pogotovo onih iz javnih sredstava, trebalo bi se, osim cijene izgradnje terena, voditi računa i o kvaliteti igrališta. Postoje razlike u štetnosti materijala od kojih se izrađuju igrališta s umjetnim podlogama.
Trebalo bi izbjegavati situacije u kojima djeca igraju nogomet po užarenoj plastičnoj podlozi. To se može postići promjenom termina utakmica i treninga, ili hlađenjem podloge tako da ju zalijemo vodom prije utakmice.
Da bi se unaprijedio nogomet i sačuvalo zdravlje igrača potrebne su promjene koje uključuju kompromis svih sudionika; lokalnih zajednica, klubova i djelatnika te roditelja i igrača. Klubovi i lokalna zajednica trebali bi više sredstava izdvajati za kvalitetu igrališta s umjetnom travom te na održavanje igrališta s prirodnom travom. U konačnici bi cijena treniranja nogometa bila viša, ali što je to u usporedbi s osjećajem da nam djeca odrastaju i razvijaju se u sredini koja je zdravija i bolja nego što je bila jučer.
Autor:Damir Škarić
Izvor: https://90plus.blog/