Pozdrav svima. Radeći skupa, Kruno i ja smo vodili mnogo „stručnih“ razgovora. Kako smo pokrenuli stranicu, odlučio sam te naše razgovore staviti na papir i podijeliti sa drugima. Krunoslav Rendulić, trenutno trener HNK Šibenik ima bogatu igračku karijeru, koja započinje još 1993. godine u NK Osijeku. U svojoj karijeri je prošao većinu klubova prve hrvatske nogometne lige (Šibenik, Zagreb, Hajduk, Kamen Ingrad, Rijeka), a proveo je dvije sezone i u slovenskoj ligi, gdje je osvojio i slovenski kup i super kup 2008. godine, te igračku karijeru završava u NK Lučko, gdje je započeo i trenerski smjer kao pomoćni trener. Kruno je, također, radio i kao pomoćni trener U19 ženske nogometne reprezentacije te u dva navrata kao pomoćni trener u inozemstvu u Foolad F.C. i Al Arabi SC. Kao manager ili glavni trener prvo iskustvo mu je NK Istra, gdje smo se i upoznali i surađivali kratko vrijeme, ali dovoljno da „kliknemo“ kako bi rekli te i dan danas ramjenjujemo iskustva i znanja. Kruno je prije svega čovjek, dobar prijatelj i odličan trener koji ima uzlaznu putanju u nogometnom svijetu te postiže odlične rezultate sa NK Šibenikom. Nadam se da će tako i nastaviti. Pročitajte što ima za reći:
Marko: „Kruno, drago mi je da smo se odlučili na ovaj potez, da napokon sve te razgovore za vrijeme ručka i kave stavimo na papir. Htio bih ovaj razgovor započeti sa pitanjem, što za tebe znaći komunikacija i koliko je
bitna u timskom okruženju?“
Krunoslav: „Bok Marko. Hvala ti na ovoj prilici i razgovoru. Pozdrav svim tvojim čitateljima. Komunikacija je od izuzetne važnosti za normalno funkcioniranje u životu pa tako i u sportu. Kako će trener uspostaviti dobru suradnju, bilo sa stožerom, bilo s igračima ako izostane kvalitetna komunikacija? Ako uzmemo u obzir odnos trener-stožer, komunikacija mora biti na jako visokom nivou da stožer shvati što trener od njih želi i koje su njihove uloge u timu. Trener daje upute, sugestije, ali isto tako sasluša prijedloge i iste prihvati ako su oni korisni i dobri za uspjeh svih nas. Tako se svaki član tima osjeća bitan i time je i njegova produktivnost veća (ne volim kada se za asistente kaže da su pomoćnici, jer je to u startu, možda i nesvjesno, degradacija druge osobe).
Isto to se odnosi i na odnos trener-igrač. Trener mora dobro iskomunicirati s igračima, objasniti koji su njihovi zadaci i što se od njih očekuje. Nadalje, trener mora biti na dispoziciji igračima ako se pojavi eventualni problem i van terena (obiteljski problemi, materijalni problemi), pokušati kroz razgovor saznati o čemu se radi i sukladno tome reagirati. Na taj se način zbližavaš s igračem, zadobiješ njegovo povjerenje, pokazuješ da ti je stalo do njega i na neki ga način „zadužuješ“, a on će ti to vratiti kad bude trebalo (teren).“
Marko: „Odlično. Sviđa mi se na koji način si to rekao. Također se slažem da je bitno imati komunikaciju sa svim članovima stožera, igračima i ostalim suradnicima kluba, što nekad može predstavljati i veliki izazov. Kruno, kako izgleda jedan dan trenera u prvoj hrvatskoj ligi?“
Krunoslav: „U principu je cijeli dan ispunjen. Ujutro pripremiš trening, odlazak na stadion, pripremiš sve na terenu, sam trening, analiza treninga sa suradnicima, eventualno odrađivanje obaveza van terena (uprava, mediji). Kada sve to odradiš ostaje ti vrijeme za usavršavanje, bilo kroz stručnu literaturu ili neke druge sadržaje. Ako su na programu dva treninga (češće u pripremama), onda je taj raspored još zgusnutiji.“
Marko: „Sjećam se tih dana, osobito drugog dijela sezone i priprema koje smo prolazili u Medulinu. Dva treninga na dan, nekad i onaj treći, noćni. Imao sam osjećaj da nam dan traje 34 sata. Onaj dio posla koji se ne vidi, zapravo i oduzima najviše vremena, a to je priprema za trening.
Kruno, također si završio i višu trenersku, kondicijsku pripremu. Misliš da je to tvoja prednost?“
“Dakle, moraš završiti nogometnu akademiju. Ona je ulaznica u trenerski svijet. Škola ti daje smjernice u trenerskom poslu (kako razmišljati, kako rješavati određene probleme), a sve ostalo je na tebi kao treneru.”
Krunoslav: „ Da bi se uopće počeo baviti trenerskim poslom, moraš imati licencu. Dakle, moraš završiti nogometnu akademiju. Ona je ulaznica u trenerski svijet. Škola ti daje smjernice u trenerskom poslu (kako razmišljati, kako rješavati određene probleme), a sve ostalo je na tebi kao treneru. Ono što ti ne može dati je iskustvo koje dolazi samo s radom. Smatram da mi je lakše razumjeti i poznavati zahtjeve igrača i komunicirati sa svojim kondicijskim trenerom.“
Marko: „Kad si već spomenuo kondicijske trenere, koje su njegove obaveze po tebi, što očekuješ od njega i kako ti može pomoći u tvom radu?“
Krunoslav: „ Uloga kondicijskog trenera je vrlo važna u timu. S glavnim trenerom sudjeluje u izradi plana i programa i time preuzima odgovornost za svoj dio posla. Od njega se očekuje visoka radna etika, motiviranost, odgovornost, i uočavanje eventualnih problema u radu (obavijestiti trenera), ali isto tako i detektiranje problema van terena (kroz komunikaciju s igračima), radi pravovremene reakcije u otklanjaju istih.“
Marko: „ Sviđa mi se što si spomenuo i detektiranje problema van terena. Smatram da moramo svi biti tim i puhati u istom smjeru kako bi ostvarili željene rezultate. Što nas vraća i na prvo pitanje a to je konstantna komunikacija“.
Kruno, kako izgleda konstrukcija mikrociklusa kod tebe, što sve uzimaš u obzir, koje su ti pretpostavke ili pravila kojima se vodiš? Sjećam se da smo kombinirali neke elemente R. Verheijen-a, kakvo je tvoje mišljenje o toj periodizaciji?“
Krunoslav: „Mislim da je konstruiranje mikrociklusa kod svih trenera manje-više slično. On je uvijek kontinuirana interakcija između modela igre, izvedbe momčadi u prethodnoj utakmici i karakteristika sljedećeg
protivnika.
Moj mikrociklus izgleda ovako:
Subota: utakmica
Nedjelja: regeneracija/zamjenski trening
Ponedjeljak: slobodan dan
Utorak : ujutro snaga/jakost, poslijepodne tehnika/taktika
Srijeda : kondicijski trening
Četvrtak: taktika
Petak : taktika
Subota: utakmica
Puno trenera (u Hrvatskoj) ima negativno mišljenje o Verheijenu, čak bih rekao da se podcjenjivački odnose prema njegovom načinu razmišljanja. Mislim da je to pogrešno, jer je čovjek radio na visokom nivou sa svjetski poznatim imenima (da ih ne nabrajam). Kroz taj rad je stekao veliko znanje i iskustvo koje je sažeo u knjizi (iz tog razloga ga ja respektiram) i ona je dostupna svima. Meni se njegova šestotjedna periodizacija kao koncept sviđa. Ona ni nije zamišljena (barem ja tako mislim) da je se netko slijepo drži (nije niti jedna). Zagovara rad s loptom, što mi se sviđa (igrači to vole, što nije zanemarivo), iako u radu koristim i „suhu“ trku.
Nadalje, prostor snage/jakosti gotovo da i ne spominje i ostavlja trenerima na izbor. U mom tjednu je jedan trening obavezno posvećen jakosti (najbolja prevencija od ozljeda), osim kada je tjedan „kraći“. Ponavljam, mislim da je kao koncept dobar, ali ga svaki trener može prilagoditi sebi i svom načinu razmišljanja.“
Marko: „Odlično. Sviđa mi se ideja što si uzeo elemente koji su ti odgovarali i da si ih upotpunio sa svojim načinom razmišaljanja. Znam da smo pratili periodizaciju koliko smo mogli, neke stvari pojačali, nešto smanjivali. Smatram da su mi to bile jedne od najboljih priprema te da smo realizirali 90% planiranog, ako uzmemo u obzir sve okolnosti koje su nas snašle. Također, spomenuo si da voliš raditi sa loptom, možeš nam to malo pojasniti? Te da se odmah nadovežem sa pitanjem, kakvo je tvoje mišljenje o cirkularima primopredaje? Imaju li svoje mjesto u radu prvih ekipa?“
Krunoslav: „Na to sam pitanje već odgovorio. Mislim da je priča malo složenija i on ostavlja prostor (istina, kada govori o tehnici) unutar timske periodizacije za individualnu periodizaciju. Ako je prostor ostavljen za individualno tehničko usavršavanje, onda ne vidim razlog da se isti princip ne primjeni i u kondicijskom dijelu.
Mislim da su korisni (iako neki misle drugačije). U drugoligaškom nogometu puno igrača dolazi iz omladinskog pogona do prve momčadi i nisu svi na potrebnom tehničkom nivou (i ne samo oni), tako da im cirkulari mogu biti od koristi.“
Marko: „ Znači koristiš ih u svom radu. Smatram da mogu poslužiti, ovisno koji ti je cilj, naravno. Ako želimo momčad bolje uvesti u trening, kao uvodni trening, također ih možemo koristiti u regeneracijske svrhe ili rad na kapacitetima dan iza utakmice, usavršavanje kretnih struktura sa zahtjevima igre i sustava. Mislim da je mnogo načina na koji mogu biti iskorišteni. Ako gledamo ovako, 10min svaki dan, na kraju tjedna iznosi 50 do 60 minuta rada na tehnici.“ Spomenimo pripremu za trening. Kako voliš da zagrijavanja završavaju i smatraš li da je bitno znati zadnji dio zagrijavanja za glavnog trenera kako bi bio u skladu sa nadolazećim zadatkom?“.
Krunoslav: „ Kada govorimo o zagrijavanju, onda je to gotovo uvijek jednostavniji ulazak s ciljem podizanja temperature tijela, pa se postupno zahtjevnost podiže i završava specifičnim kretnjama.
Mislim da je bitno da prva vježba u treningu ima potporu u zadnjem dijelu zagrijavanja, dakle, da se prva vježba „nasloni“ na zadnji dio zagrijavanja.“
Marko: „Koliko je važan „Fun“ element u treningu? Da li ga ima dovoljno?“
Krunoslav: „ Za kvalitetno odrađen trening je jako bitno raspoloženje momčadi. Mislim da trener svojim raspoloženjem može ( i mora) diktirati i raspoloženje cijele momčadi. U tu svrhu je dobro posegnuti za zabavnim elementima, bilo kao sadržaj u samom treningu (bolje) ili kroz neku šalu prije treninga. Često se prije treninga znam našaliti na račun nekog igrača (pri tome treba biti oprezan i dobro procijeniti situaciju da se igrača ne uvrijedi). Isto tako se nerijetko našalim i na svoj račun. Igrači to dosta dobro prihvaćaju. Možda bi fun elemenata trebalo biti i više u treningu, a da se pri tome ne naruši ozbiljnost u radu.“
Marko: „Kruno, hvala ti na ovom razgovoru, uživao sam. Nadam se da će i naši čitatelji. Dobrih stvari si podijelio sa nama. Nadam se da ćemo što prije nas dvojica opet negdje u rudnik i raditi ono što najbolje znamo. Hvala ti još jednom, i nadam se da će se cijela situacija oko virusa ubrzo smiriti, da nastaviš dominirati našom drugom ligom sa Šibenikom.
Krunoslav: „Hvala Marko tebi. Nadam se da nećeš stati sa ovim radom. Ponoviti ćemo ovo sigurno. Nadam se i ja. Pozdrav svima.“
Šaljite nam vaše stručne članke na info@uhnt.hr kako bi gradili zajedničku bazu sadržaja.
